tag:blogger.com,1999:blog-58690317409263323362024-03-21T08:13:37.243+01:00Blog by Alen NikolićAlenhttp://www.blogger.com/profile/04204813773810558706noreply@blogger.comBlogger17125tag:blogger.com,1999:blog-5869031740926332336.post-31448239050894794142023-10-23T17:34:00.005+02:002023-10-23T23:32:14.668+02:00Squid proxy<p>Ubuntu 22.04 installation</p><p>1. Install qemu-quest-agent</p><p><span style="font-family: courier; font-size: x-small;">apt-get install qemu-guest-agent</span></p><p><span style="font-family: courier; font-size: x-small;">systemctl start qemu-guest-agentv</span></p><p><span style="font-family: courier; font-size: x-small;">systemctl enable qemu-guest-agentv</span></p><p><span style="font-family: courier; font-size: x-small;">systemctl status qemu-guest-agent.service</span></p><div>2. Install squid-openssl</div><p><span style="font-family: courier; font-size: x-small;">apt install squid-openssl</span></p><p>2a. Generate SSL DB</p><p><span style="font-family: courier; font-size: x-small;">/usr/lib/squid/security_file_certgen -c -s /var/lib/ssl_db -M 4MB</span></p><p>3. Generate CERTs</p><p><span style="font-family: courier; font-size: x-small;">openssl req -new -newkey rsa:2048 -days 365 -nodes -x509 -keyout /etc/squid/ssl_cert/new/squidCAkey.pem -out /etc/squid/ssl_cert/new/squidCA.pem</span></p><p><span style="font-family: courier; font-size: x-small;">Update CA crt</span></p><p><span style="font-family: courier; font-size: x-small;">cp squidCA.pem /usr/local/share/ca-certificates/local-ca.crt</span></p><p><span style="font-family: courier; font-size: x-small;">update-ca-certificates</span></p><p><span style="font-family: courier;"><br /></span></p><p><span style="font-family: inherit;">4. Squid proxy configuratin - SSL BUMP</span></p><p><span style="font-family: courier; font-size: small;">http_port 3128 ssl-bump generate-host-certificates=on dynamic_cert_mem_cache_size=4MB tls-cert=/etc/squid/ssl_cert/new/squidCA.pem tls-key=/etc/squid/ssl_cert/new/squidCAkey.pem</span></p><p><span style="font-family: courier; font-size: x-small;">sslcrtd_program /usr/lib/squid/security_file_certgen -s /var/lib/ssl_db -M 4MB</span></p><p><span style="font-family: courier; font-size: x-small;">sslcrtd_children 5</span></p><p><span style="font-family: courier; font-size: x-small;">ssl_bump server-first all</span></p><p><span style="font-family: courier; font-size: x-small;">ssl_bump stare all</span></p><p><span style="font-family: courier; font-size: x-small;"><span style="font-family: "Times New Roman"; font-size: medium;"><br /></span></span></p><p><span style="font-family: courier; font-size: x-small;"><span style="font-family: "Times New Roman"; font-size: medium;">5. Squid proxy configuratin - CACHE_PEER</span></span></p><p><span style="font-family: courier; font-size: x-small;">cache_peer XXX.XXX.XXX.XXX parent 3218 0 no-query no-digest login=<user>:<pass></span></p><p><span style="font-family: courier; font-size: x-small;">never_direct allow all</span></p><p><span style="font-family: courier; font-size: x-small;"><br /></span></p><p>Comands</p><p><span style="font-family: courier; font-size: x-small;">curl --proxy http://localhost:3128 https://www.bing.com/rp/xv0jcUoITNBEWhvJr907WdKfo9I.br.js</span></p><p><span style="font-family: courier; font-size: x-small;">curl --proxy http://localhost:3128 ifconfig.me</span></p><p><br /></p>Alenhttp://www.blogger.com/profile/04204813773810558706noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-5869031740926332336.post-330722601746784942022-02-21T13:25:00.004+01:002022-02-22T12:44:35.728+01:00openssl komande<p><span style="font-size: medium;">Komande za generisanje zahteva i potpisivanje</span></p><p>1. Generisanje privatnog RSA ključa:</p><p>openssl genrsa -out nazivservera.key.pem 2048</p><p>2. Generisanje zahteva na osnovu privatnog ključa:</p><p>openssl req -new -config openssl.cnf -key nazivservera.key.pem -out nazivservera.csr</p><p>3. Potpisivanje certifikata:</p><p>openssl ca -config openssl.cnf -extensions server_cert -days 356 -in nazivservera.csr -out nazivservera.cer</p><p>------------------------------------------------------------------------------------</p><p><span style="font-size: medium;">Komande za proveru certifikata, zahteva i ključa</span></p><p>Provera CSR zahteva</p><p>openssl req -text -noout -verify -in CSR.csr</p><p>Provera privatnog ključa</p><p>openssl rsa -in privateKey.key -check</p><p>Provera certifikata</p><p>openssl x509 -in certificate.crt -text -noout</p><p>Provera PKCS#12 (.pfx or .p12)</p><p>openssl pkcs12 -info -in keyStore.p12</p><p>---------------------------------------------------------------------------------</p><p><span style="font-size: medium;">Kreiranje Root CA</span> </p><p>1. Generisasnje ROOT kljuca</p><p>openssl genrsa -aes256 -out private/ca.key.pem 4096</p><div>2. Generisanje ROOT sertifikata:</div><div><br /></div><div>openssl req -new -x509 -days 10000 -sha256 -extensions v3_ca -config openssl.cnf -key private/ca.key.pem -out certs/ca.cert.pem</div><div>-----------------------------------------------------------------------------------</div><div><span style="font-size: medium;">Obustava izdatih certifikata</span></div><div>Pregled izdatih certifikata:</div><div>cat newcerts/serial</div><div><br /></div><div>Komanda za povlačenje certifikata:</div><div>openssl ca -config openssl.cnf -revoke /newcerts/1013.pem</div><div>------------------------------------------------------------------------------</div><div><span style="font-size: medium;">Konvertovanje iz cer u crt</span></div><div><span style="color: #58534f; font-family: roboto_slabregular; font-size: 14px;">openssl x509 -inform PEM -in <filepath>/certificate.cer -out certificate.crt</span></div><div><span style="color: #58534f; font-family: roboto_slabregular; font-size: 14px;"><span style="color: black; font-family: "Times New Roman"; font-size: medium;">------------------------------------------------------------------------------</span></span></div><div><span style="color: #58534f; font-family: roboto_slabregular; font-size: medium;"><span style="color: black; font-family: "Times New Roman";">Generisanje CSR zahteva i ključa jednom komandom</span></span></div><div><span style="color: #58534f; font-family: roboto_slabregular; font-size: medium;"><span style="color: black; font-family: "Times New Roman";"><br /></span></span></div><div><div>openssl req -new -sha256 -nodes -out nazivservera.csr -newkey rsa:2048 -keyout nazivservera.key -config <(</div><div>cat <<-EOF</div><div>[req]</div><div>default_bits = 2048</div><div>prompt = no</div><div>default_md = sha256</div><div>req_extensions = req_ext</div><div>distinguished_name = dn</div><div><br /></div><div>[ dn ]</div><div>C=RS</div><div>ST=Serbia</div><div>L=Belgrade</div><div>O=Firma</div><div>emailAddress=email@domen.com</div><div>CN = nazivservera.com</div><div><br /></div><div>[ req_ext ]</div><div>subjectAltName = @alt_names</div><div><br /></div><div>[ alt_names ]</div><div>DNS.1 = nazivservera.com</div><div>DNS.2 = nazivservera.rs</div><div>EOF</div><div>)</div></div><div>----------------------------------------------------------------------</div><div><span style="color: #58534f; font-family: roboto_slabregular; font-size: 14px;"><span style="color: black; font-family: "Times New Roman"; font-size: medium;"><br /></span></span></div><div><span style="color: #58534f; font-family: roboto_slabregular; font-size: 14px;"><span style="color: black; font-family: "Times New Roman"; font-size: medium;"><br /></span></span></div>Alenhttp://www.blogger.com/profile/04204813773810558706noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-5869031740926332336.post-78511069165668746462022-01-20T08:26:00.003+01:002022-01-20T08:26:35.320+01:00Brisanje DNS cache na vCenter serveru<p>Potrebno je restartovati:</p><p><span style="background-color: white; color: #565656; font-family: metropolislight, Arial, sans-serif; font-size: 15px;">systemctl restart dnsmasq</span></p>Alenhttp://www.blogger.com/profile/04204813773810558706noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-5869031740926332336.post-41171233289298043652022-01-19T15:09:00.002+01:002022-01-20T07:41:02.821+01:00Brisanje VIBa sa vSphere hosta<p>Prikaži sve instalirane VIBs na hostu:</p><p><i>esxcli software vib list</i></p><div>Brisanje VIBa sa hosta:</div><div><br /></div><div><i>esxcli software vib remove --vibname=</i>ssacli </div>Alenhttp://www.blogger.com/profile/04204813773810558706noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-5869031740926332336.post-4302241697508088692022-01-12T08:26:00.001+01:002022-01-12T08:45:37.189+01:00Backup vCenter ne radi - Db health is UNHEALTHY<p>Opis problema:</p><p>Ne može da se uradi backup vCenter servera verzije: VC-7.0U3b. Javlja grešku:</p><p>Db health is UNHEALTHY, Backup Failed.Disable health check to take backup in current state.</p><p><br /></p><p>Rešenje:</p><p>1. Ulogovati se preko SSH na vCenter kao root korisnik</p><p>2. Otkucati komandu <b><i>shell</i></b> za pokretanje bash:</p><p>3. Pokrenuti komandu:</p><p><b><i>/usr/bin/dbcc -fbss embedded </i></b></p><p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhnPprSXRB-TfBXmpSJpPJhrEl-I9iNkqmjD9KPmpKn3CkrBn-XRfHZp6YZVdiG46a6uKTaRBhitIWsuBaY321aSxDBvQJSV4tWlkBKUaWiPRnzQ7MDFmgeszxNCzIsZV8TZfxgnUkqg20/" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img alt="" data-original-height="373" data-original-width="839" height="142" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhnPprSXRB-TfBXmpSJpPJhrEl-I9iNkqmjD9KPmpKn3CkrBn-XRfHZp6YZVdiG46a6uKTaRBhitIWsuBaY321aSxDBvQJSV4tWlkBKUaWiPRnzQ7MDFmgeszxNCzIsZV8TZfxgnUkqg20/" width="320" /></a></div><br /><p></p><p><br /></p>Alenhttp://www.blogger.com/profile/04204813773810558706noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-5869031740926332336.post-29361548276614759952022-01-05T07:57:00.000+01:002022-01-05T07:57:10.152+01:00VMware datastore se ne prikazuje na hostovima<p>Dešava se da je datastore već konfigurisan na drugim hostovima, ali sa na nekim hostovima ne vidi u Datastores.</p><p>U Storage Devices se videi taj disk i kapacitet i LUN, a u polju gde treba da je naveden Datastore piše Not Consumed.</p><p>Korisne komande:</p><p>Izlistaj sve volume koji nisu mountovani. Prikazuje VMFS UUID i naziv Datastore-a:</p><p><b><i>esxcfg-volume --list</i></b></p><p>Mountuje zadati volume:</p><p><b><i>esxcfg-volume --mount <VMFS UUID|label> </i></b></p><p>UnMountuj zadati volume:</p><p><b><i>esxcfg-volume --umount <VMFS UUID|label> </i></b></p><p>Trajno (i nakon restarta) mauntovanje datastore-a:</p><p><b><i>esxcfg-volume --persistent-mount <VMFS UUID|label></i></b></p><p><br /></p>Alenhttp://www.blogger.com/profile/04204813773810558706noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-5869031740926332336.post-14097233088673784952016-04-19T10:28:00.000+02:002016-04-19T10:28:15.367+02:00Instalacija MariaDB klastera na Centos 7 OS<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh6uvhM-qOZFf3jIsxoVwH7sjfbFLsnbt5WyOdOUkhnZwbXzJ_acuFXJWP9CL4o3NGgWE85PoQa_1TL7N8gSda_ZK7Wq5X2sPuaQ59uyD-2zP6mrW9Euf5L2iKh_NHqlxZhbJ_EzoRL6k8/s1600/VirtualBox_2016-04-19_10-27-03.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="220" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh6uvhM-qOZFf3jIsxoVwH7sjfbFLsnbt5WyOdOUkhnZwbXzJ_acuFXJWP9CL4o3NGgWE85PoQa_1TL7N8gSda_ZK7Wq5X2sPuaQ59uyD-2zP6mrW9Euf5L2iKh_NHqlxZhbJ_EzoRL6k8/s400/VirtualBox_2016-04-19_10-27-03.png" width="400" /></a></div>
Ova podešavanja konfigurisati na svakom serveru koji će biti deo MariaDB kalstera.<br />
<br />
#isključivanje selinux-a<br />
sudo setenforce 0<br />
<br />
#dodavanje mariadb repository-a<br />
vi /etc/yum.repos.d/mariadb.repo<br />
#rad u VI editoru<br />
[mariadb]<br />
name = MariaDB<br />
baseurl = http://yum.mariadb.org/10.0/centos7-amd64<br />
gpgkey=https://yum.mariadb.org/RPM-GPG-KEY-MariaDB<br />
gpgcheck=1<br />
#kraj rada u VI editoru<br />
<br />
#instalacija socat paketa<br />
sudo yum install socat<br />
<br />
#instalacija MariaDB Galera Cluster-a<br />
yum install MariaDB-Galera-server MariaDB-client rsync galera<br />
<div>
<br /></div>
<div>
#inicijalno podešavanje mysql-a</div>
<div>
<div>
sudo service mysql start</div>
<div>
sudo /usr/bin/mysql_secure_installation</div>
</div>
<div>
<br /></div>
<div>
<br /></div>
<div>
<div>
#kreiranje korisničkog naloga za sinhronizaciju</div>
<div>
mysql -u root -p</div>
<div>
#rad u mysql konzoli</div>
<div>
GRANT USAGE ON *.* to sst_user@'%' IDENTIFIED BY 'dbpass';</div>
<div>
GRANT ALL PRIVILEGES on *.* to sst_user@'%';</div>
<div>
FLUSH PRIVILEGES;</div>
<div>
quit</div>
</div>
<div>
#kraj rada u mysql konzoli</div>
<div>
<br /></div>
<div>
#zaustavljane mysql servisa pre setovanja klastera</div>
<div>
sudo service mysql stop</div>
<div>
<br /></div>
<div>
<div>
#konfiguracija servera za klaster mod</div>
<div>
vi /etc/my.cnf.d/server.cnf</div>
<div>
#rad u VI editoru</div>
<div>
[server]</div>
<div>
[mysqld]</div>
<div>
[galera]</div>
<div>
binlog_format=ROW</div>
<div>
default-storage-engine=innodb</div>
<div>
innodb_autoinc_lock_mode=2</div>
<div>
innodb_locks_unsafe_for_binlog=1</div>
<div>
query_cache_size=0</div>
<div>
query_cache_type=0</div>
<div>
bind-address=0.0.0.0</div>
<div>
datadir=/var/lib/mysql</div>
<div>
innodb_log_file_size=100M</div>
<div>
innodb_file_per_table</div>
<div>
innodb_flush_log_at_trx_commit=2</div>
<div>
wsrep_provider=/usr/lib64/galera/libgalera_smm.so</div>
<div>
wsrep_cluster_address="gcomm://192.168.1.101,192.168.1.102" # dodati sve servere u klasteru</div>
<div>
wsrep_cluster_name='galera_cluster'</div>
<div>
wsrep_node_address='192.168.1.101' # na ostalim serverima staviti njihovu adresu</div>
<div>
wsrep_node_name='db1' # staviti drugo ime za ostale servere</div>
<div>
wsrep_sst_method=rsync</div>
<div>
wsrep_sst_auth=sst_user:dbpass</div>
</div>
<div>
#kraj rada u VI editoru</div>
<div>
<br /></div>
<div>
Kada se na svim nodovima instalira i podesi mysql potrebno je startovati klaster.</div>
<div>
Na prvom nodu se startuje mysql klaster komandom:</div>
<div>
<br /></div>
<div>
<div>
#startovanje prvog servera u klaster mod</div>
<div>
sudo /etc/init.d/mysql start --wsrep-new-cluster</div>
</div>
<div>
<br /></div>
<div>
Na ostalim nodovima se samo startuje mysql servis komandom:</div>
<div>
sudo service mysql start</div>
<div>
<br /></div>
<div>
<b><br /></b></div>
<div>
<b>Startovanje MariaDB klastera nakon planiranog isključivanja svih servera iz klastera</b></div>
<div>
<br /></div>
<div>
Serveri iz klastera se mogu nesmetano isključivati i uključivati, ali je potrebno da bar jedan server klastera radi. U ovom slučaju, ako se mysql servis ne startuje automatski, treba pokrenuti komandu: sudo service mysql start.</div>
<div>
<br /></div>
<div>
U situaciji kada imamo isključene sve nodove iz klastera, pre startovanja klastera potrebno je proveriti koji se nod poslednji isključio, a zatim startujemo klaster na prvom serveru:</div>
<div>
sudo tail -100 /var/lib/mysql/grastate.dat</div>
<div>
sudo /etc/init.d/mysql start --wsrep-new-cluster</div>
<div>
<br /></div>
<div>
<br /></div>
<div>
Kada je isključivanje servera bilo neplanirano i u /var/lib/mysql/grastate.dat fajlu se javlja vrednost -1, potrebno je uraditi recover baze komandom:</div>
<div>
<br /></div>
<div>
<div>
sudo /usr/sbin/mysqld -u root -wsrep-recover</div>
</div>
<div>
<br /></div>
<div>
<br /></div>
<div>
<br /></div>
<div>
<br /></div>
</div>
Alenhttp://www.blogger.com/profile/04204813773810558706noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-5869031740926332336.post-20660374739573798662016-04-12T13:30:00.003+02:002016-04-12T14:27:29.490+02:00Instalacija loganalyzer-a, rsyslog i konfiguracija mariadb na Centos 7 OS<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjtQd2IWOtSUZzGTnQFQflNt6eXcJOsfmFpdqU2YRvfAIkkbwshCTLhwHRaDZwJQEQ002jfBHMRpJi0Nkq8064AAL1mp2GNG2fQys0a5erqB_ghFI7iHAtK_4bDnXNMx-Nr-4BgRAH-yNc/s1600/VpxClient_2016-04-12_12-28-25.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="262" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjtQd2IWOtSUZzGTnQFQflNt6eXcJOsfmFpdqU2YRvfAIkkbwshCTLhwHRaDZwJQEQ002jfBHMRpJi0Nkq8064AAL1mp2GNG2fQys0a5erqB_ghFI7iHAtK_4bDnXNMx-Nr-4BgRAH-yNc/s400/VpxClient_2016-04-12_12-28-25.png" width="400" /></a></div>
<br />
#instalacija httpd<br />
sudo yum install httpd<br />
sudo systemctl start httpd.service<br />
sudo systemctl enable httpd.service<br />
<br />
#instalacija mariadb i konfiguracija<br />
sudo yum install mariadb-server mariadb<br />
sudo systemctl start mariadb<br />
sudo mysql_secure_installation<br />
sudo systemctl enable mariadb.service<br />
<br />
#instalacija PHP<br />
sudo yum install php php-mysql php-gd<br />
sudo systemctl restart httpd.service<br />
<br />
#instalacija rsyslog dodatnih paketa<br />
yum install rsyslog-mysql<br />
<br />
<br />
#pronaći fajl za kreiranje baze podataka<br />
cd /usr/share/doc<br />
ls | grep rsyslog<br />
<br />
#proveriti naziv baze podataka u fajlu za kreiranje baze podataka<br />
more /usr/share/doc/rsyslog-7.4.7/mysql-createDB.sql<br />
#u fajlu na testnom serveru je: CREATE DATABASE Syslog; Ovo znači da je naziv baze Syslog.<br />
<br />
<br />
#kreiranje baze podataka<br />
mysql -u root -p < /usr/share/doc/rsyslog-7.4.7/mysql-createDB.sql<br />
<br />
#kreiranje naloga u bazi podataka<br />
mysql -u root -p Syslog<br />
#rad u mysql konzoli<br />
GRANT ALL ON Syslog.* TO rsyslogdbadmin@localhost IDENTIFIED BY 'PasswordHere';<br />
FLUSH PRIVILEGES;<br />
exit;<br />
#kraj rada u mysql konzoli<br />
<br />
<br />
#podešavanje rsyslog servisa da prihvata UDP i TCP konekcije<br />
vi /etc/rsyslog.conf<br />
#rad u VI editoru<br />
module(load="imudp") # needs to be done just once<br />
input(type="imudp" port="514")<br />
module(load="imtcp") # needs to be done just once<br />
input(type="imtcp" port="514")<br />
#kraj rada u VI editoru<br />
<br />
#restart rsyslog servisa<br />
sudo systemctl restart rsyslog.service<br />
<br />
#provera da li je otvoren port 514<br />
yum install nmap<br />
nmap localhost<br />
<br />
<br />
#podešavanje rsyslog servisa da logove spušta u maridadb bazu podataka<br />
vi /etc/rsyslog.conf<br />
#rad u VI editoru<br />
module(load="ommysql")<br />
*.* :ommysql:127.0.0.1,Syslog,rsyslogdbadmin,PasswordHere<br />
#kraj rada u VI editoru<br />
<br />
#podešavanje rsyslog servisa da samo logove sa drugih servera spušta u maridadb bazu podataka<br />
vi /etc/rsyslog.conf<br />
# rad u VI editoru<br />
module(load="ommysql")# ovaj red samo jednom dodati<br />
<br />
if ($hostname != 'localhost') then :ommysql:127.0.0.1,Syslog,rsyslogdbadmin,PasswordHere<br />
if ($fromhost-ip != '172.0.0.1') then :ommysql:127.0.0.1,Syslog,rsyslogdbadmin,PasswordHere<br />
#kraj rada u VI editoru<br />
<br />
#restart rsyslog servisa<br />
sudo systemctl restart rsyslog.service<br />
<br />
#provera da li se logovi upisuju u bazu podatka<br />
mysql -u rsyslogdbadmin -p Syslog<br />
#rad u mysql konzole<br />
select count(*) from SystemEvents;<br />
quit;<br />
#kraj rada u mysql konyoli<br />
<br />
<br />
#brisanje svih logova iz baze<br />
mysql -u rsyslogdbadmin -p Syslog<br />
#rad u mysql konzole<br />
delete from SystemEvents where 1;<br />
quit;<br />
#kraj rada u mysql konyoli<br />
###############################################################<br />
################ INSTALACIJA LOGANALYZERA #####################<br />
#preuzimanje fajla loganalyzer-3.6.6.tar.gz<br />
yum install wget<br />
wget http://download.adiscon.com/loganalyzer/loganalyzer-3.6.6.tar.gz<br />
<br />
#raspakivanje tar.gz fajla<br />
tar zxvf loganalyzer-3.6.6.tar.gz<br />
<br />
#kopiranje fajlova u html direktorijum i konfiguracija<br />
cd /root<br />
cp -r loganalyzer-3.6.6/src/ /var/www/html/loganalyzer/<br />
cp -r loganalyzer-3.6.6/contrib/* /var/www/html/loganalyzer/<br />
cd /var/www/html/loganalyzer<br />
chmod u+x configure.sh secure.sh<br />
./configure.sh<br />
<br />
#podešavanje SElinux-a<br />
chcon -t httpd_sys_content_t /var/www/html/loganalyzer -R<br />
chcon -t httpd_sys_rw_content_t /var/www/html/loganalyzer/config.php<br />
<br />
# ostatak konfiguracije se radi iz browsera ubacivanjem parametara baze podataka<br />
http://ipadresa/loganalyzer<br />
<br />
<br /></div>
Alenhttp://www.blogger.com/profile/04204813773810558706noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-5869031740926332336.post-31856565927469141712016-04-12T11:13:00.001+02:002016-04-12T11:13:47.675+02:00Instalacija Zabbix-a - softver za monitoring mreže<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjWwulJUMG5p5XeI325uXj8ejsi11qyeVO_zKBYsSc-hkVz1lhK2dXO58n2VQKV6bD9jXi5bPe-yLuVC1NQSAoiQKcFDVmExk1XAVqA4mF36fKofioVHj_L5IpWBd3O5UomusK7FYDN2HA/s1600/VpxClient_2016-04-12_11-08-23.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="237" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjWwulJUMG5p5XeI325uXj8ejsi11qyeVO_zKBYsSc-hkVz1lhK2dXO58n2VQKV6bD9jXi5bPe-yLuVC1NQSAoiQKcFDVmExk1XAVqA4mF36fKofioVHj_L5IpWBd3O5UomusK7FYDN2HA/s400/VpxClient_2016-04-12_11-08-23.png" width="400" /></a></div>
<br />
#instalacija httpd<br />
sudo yum install httpd<br />
sudo systemctl start httpd.service<br />
sudo systemctl enable httpd.service<br />
<br />
#instalacija mariadb i konfiguracija<br />
sudo yum install mariadb-server mariadb<br />
sudo systemctl start mariadb<br />
sudo mysql_secure_installation<br />
sudo systemctl enable mariadb.service<br />
<br />
#instalacija PHP<br />
sudo yum install php php-mysql php-gd php-xml php-bcmath<br />
sudo systemctl restart httpd.service<br />
<br />
#instalacija zabbix repository<br />
#yum install http://repo.zabbix.com/zabbix/2.4/rhel/7/x86_64/zabbix-release-2.4-1.el7.noarch.rpm<br />
yum install http://repo.zabbix.com/zabbix/3.0/rhel/7/x86_64/zabbix-release-3.0-1.el7.noarch.rpm<br />
<br />
<br />
#instalacija zabbix-a<br />
yum install zabbix-get zabbix-server-mysql zabbix-web-mysql zabbix-agent<br />
<br />
mysql -u root -p<br />
<br />
#rad u mysql - kreiranje mysql naloga zabbix i dbase zabbix<br />
create database zabbix;<br />
grant all privileges on zabbix.* to zabbix@'localhost' identified by 'password';<br />
grant all privileges on zabbix.* to zabbix@'%' identified by 'password';<br />
flush privileges;<br />
quit;<br />
#kraj rada u mysq-u<br />
<br />
#cd /usr/share/doc/zabbix-server-mysql-*/create - ovo je za stariju verziju zabbix-a<br />
cd /usr/share/doc/zabbix-server-mysql-3.0.1/<br />
gunzip create.sql.gz<br />
<br />
#kreiranje tabela u bazi zabbix<br />
#mysql -u root -p zabbix < schema.sql - ovo je za stariju verziju zabbix-a<br />
#mysql -u root -p zabbix < images.sql - ovo je za stariju verziju zabbix-a<br />
#mysql -u root -p zabbix < data.sql - ovo je za stariju verziju zabbix-a<br />
<br />
mysql -u root -p zabbix < create.sql<br />
<br />
<br />
#konfiguracija konekcije sa mysql bazom<br />
vi /etc/zabbix/zabbix_server.conf<br />
#rad u VI editoru<br />
DBHost=localhost<br />
DBName=zabbix<br />
DBUser=zabbix #- ovaj parametar je vec ubacen!!!<br />
DBPassword=password<br />
#kraj rada u VI editoru<br />
<br />
#restart zabbix servera<br />
systemctl start zabbix-server<br />
systemctl enable zabbix-server<br />
<br />
<br />
#konfiguracija zabbix agenta<br />
yum install zabbix-agent<br />
vi /etc/zabbix/zabbix_agentd.conf<br />
#rad u VI editoru<br />
Server=127.0.0.1<br />
ServerActive=127.0.0.1<br />
Hostname=server.domen.com<br />
#kraj rada u VI editoru<br />
<br />
<br />
#restart zabbix agenta<br />
systemctl start zabbix-agent<br />
systemctl enable zabbix-agent<br />
<br />
#podešavanje vremenske zone<br />
vi /etc/httpd/conf.d/zabbix.conf<br />
php_value date.timezone Europe/Belgrade<br />
<br />
<br />
#podešavanje php.ini<br />
vi /etc/php.ini<br />
# rad u VI editoru<br />
max_execution_time = 600<br />
max_input_time = 600<br />
memory_limit = 256M<br />
post_max_size = 32M<br />
upload_max_filesize = 16M<br />
date.timezone = Europe/Belgrade<br />
# kraj rada u VI editoru<br />
<br />
#podešavanje firewall-a ako je startovan<br />
firewall-cmd --permanent --add-port=10050/tcp<br />
firewall-cmd --permanent --add-port=10051/tcp<br />
systemctl restart firewalld<br />
<br />
#podešavanje SElinux-a<br />
getsebool -a<br />
setsebool httpd_can_connect_zabbix on<br />
setsebool -P httpd_can_connect_zabbix on<br />
setsebool zabbix_can_network 1<br />
setsebool -P zabbix_can_network 1<br />
<br />
<br />
<br />
#restart servisa i podešavanje da se startuju prilikom boot-a<br />
systemctl start zabbix-server<br />
systemctl start zabbix-agent<br />
systemctl restart httpd<br />
systemctl restart mariadb<br />
systemctl enable zabbix-server<br />
systemctl enable zabbix-agent<br />
<br />
#pristup preko web-a<br />
http://ip-address/zabbix<br />
<br />
username: Admin<br />
password zabbix<br />
<br />
<br />
#dodavanje hosta preko SNMP interface-a<br />
<br />
# podešavanje macro vrednosti<br />
{$SNMP_COMMUNITY} public<br />
<br />
#templete koji se bira za SNMP monitoring<br />
Template SNMP Device</div>
Alenhttp://www.blogger.com/profile/04204813773810558706noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-5869031740926332336.post-81234628295813490222016-04-10T14:21:00.001+02:002016-04-12T13:33:13.459+02:00Koliko je moćan Google Keyword Planner?<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhGaGO2UoExNTVAonUA8Qdhe_H3qbKXZOwJwqusebRl8tKH4zFKGg_k_c1-_oQsgOornHZ5BDPncwlViM5lJySKOkGbzSp6AWWnK-rr06jHHGuBGNnJkhTUnTXRij6fSc6FQGff4nKodGU/s1600/chrome_2016-04-10_13-50-06.png" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em; text-align: justify;"><img border="0" height="148" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhGaGO2UoExNTVAonUA8Qdhe_H3qbKXZOwJwqusebRl8tKH4zFKGg_k_c1-_oQsgOornHZ5BDPncwlViM5lJySKOkGbzSp6AWWnK-rr06jHHGuBGNnJkhTUnTXRij6fSc6FQGff4nKodGU/s320/chrome_2016-04-10_13-50-06.png" width="320" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Kada ne znaš šta da radiš konsultuj se sa Google Keyword Planner-om. U prethodnom tekstu sam ovim alatom analizirao popularnot političkih lidera i popularnost političkih stranaka na internetu. Možda se ne može u procenat odrediti koliko je ko popularan globalno, ali se na osnovu dobijenih rezultata mogu doneti određeni zaključci. U ovom tekstu ću analizirati da li su stranke iskoristile svoju popularnost i prepoznatljivost prilikom odabira naziva predizbornih listi. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
"Борко Стефановић – Србија за све нас"</div>
<div style="text-align: justify;">
Ovo je lista zbog koje sam i došao na ideju da napišem ovaj tekst. Po meni, lista je primer loše izabranog naziva. Imajući u vidu rezultate Google Planner-a, ova lista u nazivu je morala da sadrži "Levica Srbije". Keyword "Levica Srbije" je dosta popularan i meni je neverovatno da je to ispušteno iz naziva liste. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
"АЛЕКСАНДАР ВУЧИЋ - СРБИЈА ПОБЕЂУЈЕ"</div>
<div style="text-align: justify;">
Planner je definitivno pokazao da je Aleksandar Vučić najpopularniji političar, a da je SNS kao stranka tek na 4. mestu. Zaključak je da je naziv liste sasvim u redu i da nije veliki gubitak što SNS nije u nazivu listi. Da se izbaci SNS iz naziva liste verovatno su odlučivali i drugi detalji.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
"ЗА ПРАВЕДНУ СРБИЈУ – ДЕМОКРАТСКА СТРАНКА (НОВА, ДСХВ, ЗЗС)"</div>
<div style="text-align: justify;">
Jasno je što na listi nema nosioca liste. Upravo to pokazuje i Planner. DS je dosta popularniji u odnosu na svog lidera. Verujem da bi ova lista imala više glasova kada bi redosled bio drugačiji: Demokratska stranka, NOVA, DSHV, ZZS - ZA PRAVEDNU SRBIJU.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
"ИВИЦА ДАЧИЋ – „Социјалистичка партија Србије (СПС), Јединствена Србија (ЈС) – Драган Марковић Палма“</div>
<div style="text-align: justify;">
Po rezultatima Planner-a, popularnost SPS-a i popularnost Ivice Dačića je približna, pa je ostalo da se naziv liste uredi da bude pregledniji. Ovakav naziv je sasvim u redu.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
"Др ВОЈИСЛАВ ШЕШЕЉ - СРПСКА РАДИКАЛНА СТРАНКА"</div>
<div style="text-align: justify;">
Lista je formirana kao što je Google Keyword Planner pokazao. Popularniji je Šešelj od SRS-a.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
"ДВЕРИ - ДЕМОКРАТСКА СТРАНКА СРБИЈЕ - САНДА РАШКОВИЋ ИВИЋ - БОШКО ОБРАДОВИЋ"</div>
<div style="text-align: justify;">
Ovaj naziv liste je formiran potpuno u skladu sa rezultatima u Google Planner-u. Najpopularnije Dveri, pa zatim DSS, pa Sanda Rašković Ivić i na kraju Boško Obradović.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
"ДОСТА ЈЕ БИЛО – САША РАДУЛОВИЋ"</div>
<div style="text-align: justify;">
Keyword "Dosta je bilo" je približno popularan kao i "Saša Radulović", tako da su o nazivu liste odlučivali drugi detalji.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Koristeći Google Keyword Planner možete i sami analizirati ostale nazive i procenite koliko su neke fraze popularne. Da li je popularnija Jelena Karleuša ili Sandra Afrika? Podsećam, Planner prikazuje koliko puta se na Google pretraživaču pretražila neka fraza!</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Link za Google Planer:</div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="https://adwords.google.com/ko/KeywordPlanner/Home">https://adwords.google.com/ko/KeywordPlanner/Home</a></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
</div>
Alenhttp://www.blogger.com/profile/04204813773810558706noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-5869031740926332336.post-62022930169624999362016-02-20T13:53:00.000+01:002016-02-20T14:00:20.848+01:00Kako rešiti problem velike nezaposlenosti?<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj84IKLmDJzlpxLdXV4LN18iYMz0Zo1swKqpIDCm2jIYPKsdYEwx5xuoAtXT9BrJ9lF8PBOYlRTi7-prkrDNStP8ywBsdhRSzxmgXyIRDc5VXtHn7LGz4LVQhC8pLK3Q4Kgz5BfsVrqvoY/s1600/nezaposlenost.JPG" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="180" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj84IKLmDJzlpxLdXV4LN18iYMz0Zo1swKqpIDCm2jIYPKsdYEwx5xuoAtXT9BrJ9lF8PBOYlRTi7-prkrDNStP8ywBsdhRSzxmgXyIRDc5VXtHn7LGz4LVQhC8pLK3Q4Kgz5BfsVrqvoY/s320/nezaposlenost.JPG" width="320" /></a></div>
Nezaposlenih će uvek biti. To je neminovno. Za njih je potrebno da država pripremi dobre socijalne programe i da im omogući da dostojanstveno žive. Tema ovog teksta jeste da se detektuju osnovni uzročnici nezaposlenosti i da se ponude najefikasnija rešenja.<br />
<br />
Razvoj tehnologije je doprineo da se određeni poslovi mogu mnogo brže odraditi nego ranije. Taj trend će se nastaviti, pa samim tim se može zaključiti da će globalno gledano biti manje potrebe za radnom snagom. Rešenje definitivno nije da se zaustavi razvoj tehnologije, a nije ni da se stvore izmišljena radna mesta. Možda bi u buduće trebalo razmišljati o šestočasovnom radnom vremenu? Šestočasovnim radnim vremenom bi definitivno smanjili rast nezaposlenosti, ali tu treba dobro razmotriti da ne dođemo do usporenog razvoja tehnologije. Možda bi za sada najbolje bilo da se ostavi osmočasovno radno vreme, a da se u okviru tog vremena poveća vreme za usavršavanje, pa recimo da se jedan dan u radnoj nedelji obezbedi za obuku zaposlenih.<br />
<br />
Gledano lokalno u Srbiji nezaposlenost je veća nego u drugim državama. Razlozi su sledeći:<br />
<br />
<ol style="text-align: left;">
<li>loša finansijska podrška preduzetništvu</li>
<li>loša poreska politika</li>
<li>nedostatak iskustva kod nezaposlenih</li>
<li>neprilagođen školski sistem potrebama tržišta</li>
</ol>
<br />
Loša finansijska podrška preduzetništvu i poreska politika su dva najveća razloga što je u Srbiji veća nezaposlenost nego u drugim državama. Veliki broj nezaposlenih bi želeli da otvore svoje firme i da sami zarade za sebe. U trenutnoj situaciji je to nemoguće. Nemoguće je da preduzetnik početnik, bez novca, bez tržišta i bez profita, plaća isti porez kao i preduzetnik koji već godinama posluje i ima razrađeno tržište. Rešenje je da država pruži veću finansijsku podršku prilikom samozapošljavanja i da porez naplaćuje samo na profit. Promenom poreske politike da se porez plaća samo na profit bi se smanjio teret i na postojeće preduzetnike koji bi u boljem poslovnom okruženju imali potrebe za dodatnom radnom snagom.<br />
<br />
Najteže je da do posla dođu nezaposleni bez iskustva i posebnih veština. Na surovom tržištu ih niko neće plaćati da se obučavaju. Rešenje bi bilo da se NSZ i društveno odgovorne firme (pre svega mislim na privatne) više uključe u rešavanje ovog problema. NSZ bi morala aktivnije da učestvuje u obučavanju i prekvalifikaciji nezaposlenih, NSZ bi mogla da ogranizuje bar volontiranje u društveno odgovornim firmama. Volontiranjem bi nezaposlena osoba stekla potrebna iskustva i veštine. Sa tim iskustvom nezaposlena osoba bi lakše došla do posla, odnosno lakše bi mogla da konkuriše za sredstva za samozapošljavanje.<br />
<br />
U pojedinim analizama spominje se da je za veliku nezaposlenost zaslužan neprilagođen školski sistem potrebama tržišta. Sa ovim se ne mogu složiti jer školski sistem treba da omogući sticanje osnovnih znanja i da osposobi osobe za dalje obrazovanje nakon školovanja. Školske programe treba vrlo pažljivo menjati i sa tim se ne smemo igrati. "Potrebno je da se školujemo i za poslove koji još uvek ne postoje, koje ćemo raditi koristeći tehnologiju koja još uvek nije izmišljena, da bismo rešavali problem koje još uvek neznamo da su problemi."</div>
Alenhttp://www.blogger.com/profile/04204813773810558706noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-5869031740926332336.post-52369145288654900842016-02-12T15:05:00.000+01:002016-04-12T13:33:26.024+02:00Popularnost političkih lidera na internetu - januar 2016. godina<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjPkCT-krdY6DV84MyFogpuaMV-m1EHLt5y4AmdavPzW4ift8BFHUroL44XNd8HsVvf-fszH5x_D-OrorxJ3ygleeIzWH2xZb913Drr6osdbAUvNkCsnGekvZffspu_7LSL8mCKp_w9TF0/s1600/statiostika.png" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="204" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjPkCT-krdY6DV84MyFogpuaMV-m1EHLt5y4AmdavPzW4ift8BFHUroL44XNd8HsVvf-fszH5x_D-OrorxJ3ygleeIzWH2xZb913Drr6osdbAUvNkCsnGekvZffspu_7LSL8mCKp_w9TF0/s320/statiostika.png" width="320" /></a></div>
Za analizu popularnosti koristiću Google alat - Planer ključnih reči koji se nalazi u okviru paketa Google Adwords. Ovim alatom je moguće proceniti koliko puta su korisnici interneta pretražili pojedinu ključnu reč tj. frazu na google pretraživaču. <br />
<br />
Analiziraću sledeće političke lidere: Aleksandar Vučić, Boris Tadić, Bojan Pajtić, Saša Radulović, Vojislav Šešelj, Ivica Dačić, Čedomir Jovanović, Borko Obradović, Borko Stefanović, Sandra Rašković Ivić.<br />
<br />
Ovi rezultati ne predstavljaju popularnost političkih lidera u biračkom telu, već samo popularnost na internetu. Razlozi za to su sledeći:<br />
<br />
<ul style="text-align: left;">
<li>Postoji deo biračkog tela koji uopšte ne koristi internet</li>
<li>Politički lideri zastupljeni u drugim medijima će ovom analizom imati manju popularnost, zato što su simpatizeri već dovoljno informisani iz drugih medija i internet ne koriste za informisanje o svom političkom lideru.</li>
</ul>
<br />
<br />
U tabeli je dat broj pretraga na google-u za mesec januar. Uključena je svaka kombinacija imena i prezimena, a kod pojedinih političara računao sam i pretrage samo prezimena, npr. Vučić, Dačić, Tadić. Pošto se često u pretragama ne koriste naša slova u analizu sam uključio i takve pretrage.<br />
<br />
<br />
<table border="0" cellpadding="0" cellspacing="0" style="border-collapse: collapse; width: 375px;">
<colgroup><col style="mso-width-alt: 7424; mso-width-source: userset; width: 152pt;" width="203"></col>
<col style="mso-width-alt: 3949; mso-width-source: userset; width: 81pt;" width="108"></col>
<col style="width: 48pt;" width="64"></col>
</colgroup><tbody>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl66" height="20" style="height: 15.0pt; width: 152pt;" width="203"><b>Politički
lideri</b></td>
<td class="xl66" style="border-left: none; width: 81pt;" width="108"><b>Broj pretraga</b></td>
<td class="xl67" style="border-left: none; width: 48pt;" width="64"><b> %</b></td>
</tr>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl68" height="20" style="border-top: none; height: 15.0pt;">Borko
Stefanović</td>
<td align="right" class="xl68" style="border-left: none; border-top: none;">6270</td>
<td align="right" class="xl69" style="border-left: none; border-top: none;">6,7</td>
</tr>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl68" height="20" style="border-top: none; height: 15.0pt;">Boško
Obradović</td>
<td align="right" class="xl68" style="border-left: none; border-top: none;">1070</td>
<td align="right" class="xl69" style="border-left: none; border-top: none;">1,1</td>
</tr>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl68" height="20" style="border-top: none; height: 15.0pt;">Sasa Radulović</td>
<td align="right" class="xl68" style="border-left: none; border-top: none;">16490</td>
<td align="right" class="xl69" style="border-left: none; border-top: none;">17,7</td>
</tr>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl68" height="20" style="border-top: none; height: 15.0pt;">Čedomir
Jovanović</td>
<td align="right" class="xl68" style="border-left: none; border-top: none;">4130</td>
<td align="right" class="xl69" style="border-left: none; border-top: none;">4,4</td>
</tr>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl68" height="20" style="border-top: none; height: 15.0pt;">Boris Tadić</td>
<td align="right" class="xl68" style="border-left: none; border-top: none;">8910</td>
<td align="right" class="xl69" style="border-left: none; border-top: none;">9,6</td>
</tr>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl68" height="20" style="border-top: none; height: 15.0pt;">Aleksandar
Vučić</td>
<td align="right" class="xl68" style="border-left: none; border-top: none;">23930</td>
<td align="right" class="xl69" style="border-left: none; border-top: none;">25,7</td>
</tr>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl68" height="20" style="border-top: none; height: 15.0pt;">Ivica Dačić</td>
<td align="right" class="xl68" style="border-left: none; border-top: none;">3960</td>
<td align="right" class="xl69" style="border-left: none; border-top: none;">4,2</td>
</tr>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl68" height="20" style="border-top: none; height: 15.0pt;">Sandra
Rašković Ivić</td>
<td align="right" class="xl68" style="border-left: none; border-top: none;">2700</td>
<td align="right" class="xl69" style="border-left: none; border-top: none;">2,9</td>
</tr>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl68" height="20" style="border-top: none; height: 15.0pt;">Vojislav
Šeselj</td>
<td align="right" class="xl68" style="border-left: none; border-top: none;">20820</td>
<td align="right" class="xl69" style="border-left: none; border-top: none;">22,3</td>
</tr>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl68" height="20" style="border-top: none; height: 15.0pt;">Bojan Pajtić</td>
<td align="right" class="xl68" style="border-left: none; border-top: none;">1850</td>
<td align="right" class="xl69" style="border-left: none; border-top: none;">2,0</td>
</tr>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl68" height="20" style="border-top: none; height: 15.0pt;">Dragan
Marković Palma</td>
<td align="right" class="xl68" style="border-left: none; border-top: none;">1160</td>
<td align="right" class="xl69" style="border-left: none; border-top: none;">1,2</td>
</tr>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl68" height="20" style="border-top: none; height: 15.0pt;">Zoran Živković</td>
<td align="right" class="xl68" style="border-left: none; border-top: none;">1920</td>
<td align="right" class="xl69" style="border-left: none; border-top: none;">2,1</td>
</tr>
</tbody></table>
<br />
<br />
<br />
Ovakve rezultate nisam očekivao. Za mene najveće iznenađenje je Vojislav Šešelj sa neverovatnih 22%. Tu je naravno i Saša Radulović sa 17%. Aleksandar Vučić - 25,7% bi u biračkom telu imao mnogo više, jer su ljudi o njegovom delovanju već obavešteni preko drugih medija.<br />
<br />
Na osnovu ovog istraživanja se može pogrešno zaključiti da za Boškom Obradovićem ne vlada veliko interesovanje, međutim, ako bih analizirao političke stranke, pokret Dveri sa preko 17 500 pretraga je najpopularnija politička stranka na internetu.<br />
<br />
U sledećoj tabeli je prikazano koliko su puta na google-u pretražene političke stranke. Rezultati su za mesec januar.<br />
<br />
<table border="0" cellpadding="0" cellspacing="0" style="border-collapse: collapse; width: 374px;">
<colgroup><col style="mso-width-alt: 7314; mso-width-source: userset; width: 150pt;" width="200"></col>
<col style="mso-width-alt: 4022; mso-width-source: userset; width: 83pt;" width="110"></col>
<col style="width: 48pt;" width="64"></col>
</colgroup><tbody>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td height="20" style="height: 15.0pt; width: 150pt;" width="200"><b>Naziv stranke</b></td>
<td style="width: 83pt;" width="110"><b>Broj pretraga</b></td>
<td class="xl64" style="width: 48pt;" width="64"><b> %</b></td>
</tr>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl63" height="20" style="height: 15.0pt;">Levica Srbije</td>
<td align="right">6600</td>
<td align="right" class="xl64">7.0</td>
</tr>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl63" height="20" style="height: 15.0pt;">Dveri srpske</td>
<td align="right">17640</td>
<td align="right" class="xl64">18.7</td>
</tr>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl63" height="20" style="height: 15.0pt;">Dosta je bilo</td>
<td align="right">14800</td>
<td align="right" class="xl64">15.7</td>
</tr>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl63" height="20" style="height: 15.0pt;">Liberalno demokratska partija</td>
<td align="right">2880</td>
<td align="right" class="xl64">3.1</td>
</tr>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl63" height="20" style="height: 15.0pt;">Socijaldeomkratska stranka
Srbije</td>
<td align="right">2780</td>
<td align="right" class="xl64">3.0</td>
</tr>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl63" height="20" style="height: 15.0pt;">SDP Srbije</td>
<td align="right">1510</td>
<td align="right" class="xl64">1.6</td>
</tr>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl63" height="20" style="height: 15.0pt;">Srpska napredna stranka</td>
<td align="right">8779</td>
<td align="right" class="xl64">9.3</td>
</tr>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl63" height="20" style="height: 15.0pt;">Socijalistička partija Srbije</td>
<td align="right">4560</td>
<td align="right" class="xl64">4.8</td>
</tr>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl63" height="20" style="height: 15.0pt;">Demokratska stranka Srbije</td>
<td align="right">6400</td>
<td align="right" class="xl64">6.8</td>
</tr>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl63" height="20" style="height: 15.0pt;">Srpska radikalna stranka</td>
<td align="right">12000</td>
<td align="right" class="xl64">12.7</td>
</tr>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl63" height="20" style="height: 15.0pt;">Demokratska stranka</td>
<td align="right">8800</td>
<td align="right" class="xl64">9.3</td>
</tr>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl63" height="20" style="height: 15.0pt;">Jedinstvena Srbija</td>
<td align="right">880</td>
<td align="right" class="xl64">0.9</td>
</tr>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl63" height="20" style="height: 15.0pt;">Nova stranka</td>
<td align="right">3010</td>
<td align="right" class="xl64">3.2</td>
</tr>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl63" height="20" style="height: 15.0pt;">PUPS</td>
<td align="right">590</td>
<td align="right" class="xl64">0.6</td>
</tr>
<tr height="20" style="height: 15.0pt;">
<td class="xl63" height="20" style="height: 15.0pt;">Srpska narodna partija</td>
<td align="right">2900</td>
<td align="right" class="xl64">3.1</td>
</tr>
</tbody></table>
<br />
<br />
Na osnovu ovog istraživanja se može zaključiti da je Demokratska stranka popularnija od svog lidera Bojana Pajtića, a da je Aleksandar Vučić daleko popularniji od SNS-a, što smo svi i očekivali.<br />
<br />
Ponavljam, ovo su rezultati pretrage na google-u i ne predstavljaju vernu procenu stanja u biračkom telu.</div>
Alenhttp://www.blogger.com/profile/04204813773810558706noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-5869031740926332336.post-74374059293442185892016-02-12T00:32:00.002+01:002016-04-12T13:33:56.399+02:00Centralizovano ocenjivanje đaka u školama<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh5-9ojBWQT5cmx3VqHpQ2mH7A0oh6QVekF5-gLNM7r1EG-JkVtyOAY6Vhs2xDtlPYkMdmcgrMbPIak9H-oKS0UWqdGLP_0CAzZYQvt1k4jnIFHB9Xz5Gr9blqYFAZib42k2EKxIuexZNw/s1600/ocenjivanje.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="252" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh5-9ojBWQT5cmx3VqHpQ2mH7A0oh6QVekF5-gLNM7r1EG-JkVtyOAY6Vhs2xDtlPYkMdmcgrMbPIak9H-oKS0UWqdGLP_0CAzZYQvt1k4jnIFHB9Xz5Gr9blqYFAZib42k2EKxIuexZNw/s320/ocenjivanje.jpg" width="320" /></a></div>
<span style="font-family: inherit;">Da li u našem sistemu obrazovanja znači da kada dete dobije dobru ocenu nešto i zna? </span><span style="font-family: inherit;">Da li su kriterijumi ocenjivanja isti nezavisno od nastavnika, nezavisno od škole koju dete pohađa? </span><span style="font-family: inherit;">U čemu škole treba da se takmiče? Po broju poklonjenih ocena ili po kvalitetu nastave? </span><span style="font-family: inherit;">Da li privatne škole postoje samo da bi se delile dobre ocena deci roditelja koji mogu to da plate? </span><span style="font-family: inherit;">Ima li smisla da kada nastavnik primenjuje strože kriterijume ocenjivanja bude na udaru svih, a bude pohvaljen kao uspešan nastavnik kada poklanja nezaslužene ocene?</span><br />
<br />
<span style="font-family: inherit;">Ima li smisla uopšte ocena kada ona ni približno ne predstavlja znanje? Da li je alternativa da ukinemo ocene, da uopšte ne podstičemo takmičarski duh kod dece?</span><br />
<br />
Kome smeta da se deca takmiče u znanju i da se precizno zna kada neko dete vredno i naporno radi?<br />
<br />
Jedini način da se sredi ovako razrušen sistem obrazovanja jeste da se ocenama ponovo vrati uloga zbog koje postoje - <b>da ocene budu merilo znanja</b>, Verujem da će se nakon toga i ostali problemi u obrazovanju rešiti.<br />
<br />
Predlažem da se uvede centralizovani način ocenjivanja. Rešila bi se suština problema. <b>Jednostavno bi se prepoznala sposobna i vredna deca</b>. <b>Jednostavno bi se prepoznali kvalitetni i sposobni nastavnici.</b><br />
<br />
Ovo većini odgovara. Zašto da zbog pojedinaca ostavimo postojeći sistem obrazovanja? Većini odgovara uređen sistem u kome se ceni znanje i naporan rad!<br />
<br />
Način realizacije centralizovanog ocenjivanja učenika:<br />
<br />
<ul style="text-align: left;">
<li>napravi se baza pitanja i zadataka iz svih oblasti, za sve predmete</li>
<li>odrede se težine svih pitanja i zadataka.</li>
<li>softverski se omogući slučajan izbor pitanja i zadataka određenih težina</li>
<li>testove pokreću učenici na školskim računarima</li>
<li>ocena sa testa se upisuje u dnevnik</li>
<li>bazu zadataka rade nastavnici sa iskustvom u prosveti, koji poznaju đake. Ne "stručnjaci" koji đaka nikad nisu ni videli.</li>
<li>nakon testiranja sistem sam analizira rezultate i rade se korekcije težine pitanja i zadataka. Pitanje koje su svi tačno rešili ne može biti teško. Pitanje koje je rešilo mali broj učenika sigurno je teško. Na ovaj način bi se korigovali nastavnici koji prave bazu podataka, a i kako se znanje dece povećava iz godine u godinu pitanja bi se tome prilagođavala.</li>
</ul>
<br />
<br />
Ako imate bolje predloge slobodno komentarišite.</div>
Alenhttp://www.blogger.com/profile/04204813773810558706noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-5869031740926332336.post-26200328760681280732016-02-07T19:53:00.001+01:002016-04-12T13:33:43.101+02:00Kako da državni službenici dolaze redovno na posao?<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjXL_hxiAkr9F-cwF1nqpq6uKPwuvC6YQR1Z2hanQvzEkwlC_dIo6x3u50BpnGR1bzdugUlEgW7_99vSYD-chOau_GAYa12u3V4TDrNEP6fnM7EpU261QTZG7y1wp55sZpEI90gKLuMXSc/s1600/redovno+na+posao.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="212" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjXL_hxiAkr9F-cwF1nqpq6uKPwuvC6YQR1Z2hanQvzEkwlC_dIo6x3u50BpnGR1bzdugUlEgW7_99vSYD-chOau_GAYa12u3V4TDrNEP6fnM7EpU261QTZG7y1wp55sZpEI90gKLuMXSc/s320/redovno+na+posao.jpg" width="320" /></a></div>
Da li svi opštinski službenici, radnici u javnim preduzećima, lekari i ostali dolaze na posao na vreme i ostaju onoliko dugo koliko im je ugovorom o radu to definisano? Sigurno ne. Da li su propisani termini za pauzu ili službenik, kako mu volja, određuje kada će na pauzu? Na osnovu iskustva deluje mi da čim me šalterski radnik ugleda, zatvara šalter i proglašava pauzu.<br />
<br />
Ako ove stvari nisu obezbeđene, da zaposleni redovno dolaze na posao i da imaju pauzu svi u definisanom terminu, da li uopšte možemo pričati o nekom efikasnom radu?<br />
<br />
Rešenje je jednostavno. Gde god čovek može nešto da smuva, da preskoči, da zaobiđe treba uvesti softver, tj. omogućiti da softver kontroliše procese po unapred definisanim pravilima, ista za sve.<br />
<br />
Elektronska registracija dolaska i odlaska već funkcioniše u mnogim firmama. Samo je potrebno stvari koje već funkcionišu primeniti na sve opštine, bolnice i javna preduzeća.<br />
<br />
Svi radnici dobiju ili karticu ili svoj broj, pa kada dolaze ili odlaze sa posla unose svoj broj u sistem ili se čekiraju karticom.<br />
<br />
Svako kašnjenje bi značilo manju zaradu, a ljudima koji uopšte ne dolaze na posao da se otkaže ugovor o radu.<br />
<br />
Jednostavno je.<br />
<br /></div>
Alenhttp://www.blogger.com/profile/04204813773810558706noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-5869031740926332336.post-25005833330798883342016-02-05T15:50:00.000+01:002016-02-12T15:11:14.153+01:00Potpuna transparentnost javnih nabavki<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgWM_wTFFvKRYVkfLGuK8qEQiZmWcAhogNOdyungnphygqAnPBwgeANApQzuaEKhq7IKXSenBrsUxx14sNwq-E539p7Mr2EBYhcySBFye88D_ZF42Cg3q7ufiEAe4eYNKV4XHxm5EKpvBs/s1600/javne+nabavke.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgWM_wTFFvKRYVkfLGuK8qEQiZmWcAhogNOdyungnphygqAnPBwgeANApQzuaEKhq7IKXSenBrsUxx14sNwq-E539p7Mr2EBYhcySBFye88D_ZF42Cg3q7ufiEAe4eYNKV4XHxm5EKpvBs/s1600/javne+nabavke.jpg" /></a></div>
Veliki deo novca poreskih obveznika se trenutno troši za nabavku dobara/usluga kroz proces javnih nabavki. Trenutno se tokom ovog procesa na web portalima javno objavljuje poziv za podnošenje ponuda, konkursna dokumentacija, pitanja potencijalnih ponuđača i odgovori nabavljača, obaveštenja o zaključenom ugovoru kao i odluke o izmeni ugovora.<br />
<div>
<br /></div>
<div>
Ono što nedostaje u trenutnom sistemu jeste mogućnost da javnost konroliše dokle se došlo sa <b>sprovođenjem</b> ugovorenih obaveza.<br />
<div>
<br /></div>
<div>
Da bi se to omogućilo potrebno je da se na web portalima, pored postojećih dokumenata, javno objavi i sledeće:</div>
<div>
<ul style="text-align: left;">
<li>svi izveštaji, zapisnici i odluke komisije za javnu nabavku (zapisnik o otvaranju ponuda, izveštaj o stručnoj oceni ponuda i slično),</li>
<li>sve pristigle ponude,</li>
<li>odluku naručioca o dodeli ugovora,</li>
<li>zapisnik/izveštaj o isporučenim dobrima/izvršenim radovima/uslugama.</li>
</ul>
<div>
Na ovaj način će svaki građanin/udruženje moći da kontroliše da li su izvršene ugovorene obaveze kroz proces javne nabavke.</div>
<div>
<br /></div>
<div>
Na primer:</div>
<div>
Ugovara se sređivanje pešačke zone, završena je nabavka i potpisan zapisnik o izvršenim radovima. Svako može da na web portalu proveri šta je ugovoreno, da prošeta i pogleda šta je od radova izvedeno, pa ukoliko nešto nedostaje da alarmira javnost i nedostatke prijavi odgovarajućim organima.</div>
</div>
<div>
<br /></div>
</div>
</div>
Alenhttp://www.blogger.com/profile/04204813773810558706noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-5869031740926332336.post-52144756905697505632016-02-03T15:01:00.000+01:002016-04-12T13:34:09.373+02:00Zapošljavanje u javnom sektoru<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjJM9F7PpRIowbdZL0fUiPr1Udyf7txlOqIJ7S9EIyaWydTglvJlzOjxpJtjOHje6egSLqWBcz-aJK9T1U6gz_tpTPToV3ZpI4rU4Qn0daSHI-kdJWT7NY2vnuf4a08WEXADDlV49VVy1g/s1600/zaposljavanje.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjJM9F7PpRIowbdZL0fUiPr1Udyf7txlOqIJ7S9EIyaWydTglvJlzOjxpJtjOHje6egSLqWBcz-aJK9T1U6gz_tpTPToV3ZpI4rU4Qn0daSHI-kdJWT7NY2vnuf4a08WEXADDlV49VVy1g/s320/zaposljavanje.jpg" width="320" /></a></div>
Škole, bolnice, lokalna samouprava, ministarstva, preduzeća u većinskom vlasništvu države primaju u radni odnos ljude uglavnom po odluci, diskrecionim odlučivanjem načelnika/direktora uz ispunjavanje najosnovnijih uslova (posedovanje državljanstva, određen stepen stručne spreme i slično).<br />
<br />
Sa druge strane potrebno je obezbediti ustavom zagarantovano: "Svima su, pod jednakim uslovima dostupna sva radna mesta". <br />
<br />
Nedostaci u trenutnom sistemu jesu velika mogućnost korupcije koja se više ne može kontrolisati i sankcionisati ali i mogućnost kršenja ustavnog prava na dostupnost radnih mesta pod jednakim uslovima.<br />
<br />
Kako bismo rešili ove probleme potrebno je da se u postojećim zakonima i pravilnicima definiše sledeće:<br />
<ul style="text-align: left;">
<li>U radni odnos se može primiti samo kandidat koji je konkurisao na prethodno objavljenom javnom konkursu, bez izuzetaka.</li>
<li>Izbor kandidata mora biti unapred definisan, jasno i precizno objavljen način bodovanja, bez mogućnosti da komisija za izbor kandidata, nakon prijema dokumentacije, može da menja pravila prijema.</li>
</ul>
<br />
Ovim bismo rešili sledeće probleme:<br />
<ul style="text-align: left;">
<li>da imamo nezaposlene prosvetne radnike, a da nam u školama kao profesori rade osobe koje nemaju ni odgovarajući stepen stručne spreme,</li>
<li>korupciju prilikom zapošljavanja bi sistemski sveli na minimum</li>
<li>sistemski bi se smanjio svaki vid diskriminiacije, jer bi se odmah nakon objavljivanja konkursa moglo delovati da se diskiminacija spreči</li>
<li>onemogućili bi da se iko zaposli mimo konkursa</li>
<li>onemogućili bi politička i rodbinska zapošljavanja u firmama od opšteg interesa</li>
<li>najbolji stručnjaci bi imali priliku da ostanu u Srbiji</li>
<li>najbolji bi nas lečili, najbolji bi nas učili, najbolji bi nam sudili</li>
</ul>
<br />
<br />
<br /></div>
Alenhttp://www.blogger.com/profile/04204813773810558706noreply@blogger.com0United States46.03175751249622 -106.0312628746032720.50972301249622 -147.33985687460327 71.553792012496217 -64.722668874603272tag:blogger.com,1999:blog-5869031740926332336.post-38498963918300448942016-02-03T12:54:00.001+01:002016-04-12T13:34:22.841+02:00Elektronski zdravstveni kartoni u Srbiji<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgAd6Pq_HK9mJvyNByW4lXC_-kLxZK3aaXSJFWq4uGWYGSNp2L6RakrtWQk1K4RW582b6kTN9PKhnm1ilwPDuaAKtx7F192aP_KOKDmlatzbPVxTeWfsFUbDtSL6cZSKuBzz5NDx1zAD44/s1600/elektronski+zdravstveni+karton.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="191" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgAd6Pq_HK9mJvyNByW4lXC_-kLxZK3aaXSJFWq4uGWYGSNp2L6RakrtWQk1K4RW582b6kTN9PKhnm1ilwPDuaAKtx7F192aP_KOKDmlatzbPVxTeWfsFUbDtSL6cZSKuBzz5NDx1zAD44/s320/elektronski+zdravstveni+karton.jpg" width="320" /></a></div>
Da čovek ne poveruje da u 21. veku u Srbiji još uvek nemamo centralizovane elektronske zdravstvene kartone. Pod ovim pojmom podrazumevam da postoji elektronski sistem u kome bi se evidentirao svaki odlazak lekaru, svaka dobijena terapija, svi rezultati laboratorijskih i drugih testiranja.<br />
<br />
Kao pacijent očekujem da kada se preselim u drugi grad ili iz bilo kog drugog razloga promenim lekara ili zdravstvenu ustanovu, postoji sistem koji će omogućiti novom izabranom lekaru da vidi istoriju svih mojih bolesti i istoriju svih mojih terapija.<br />
<br />
Elektronski zdravstveni karton bi omogućio i bržu, jednostavniju i efikasniju kontrolu zdravstvenih radnika. Tačno bi se videlo koliko koji lekar ima dnevno pregleda. Ako su neki lekari radili iznad norme jednostavno bi se to moglo odrediti.<br />
<br />
U okviru sistema za elektronske zdravstvene kartone bi se lako rešile i liste čekanja. Softver bi mogao optimizovati liste čekanja. Sistemski bi se rešilo pitanje korupcije. <br />
<br />
Softver da analizira rad kompletnog zdravstvenog sistema. Tamo gde ima potrebe da se zaposle novi lekari. Tamo gde su velike liste čekanja da se uvede druga i treća smena.<br />
<br />
Razvoj ovakvog softvera može ići do toga da se koriguju lekari kada žele da prepišu pogrešnu terapiju, ili da ne mogu da prepišu određenu terapiju a da pre toga nisu urađene sve potrebne analize.<br />
<br />
Računari su odavno izmišljeni, a softveri odavno rade optimizaciju sistema. Ako nam je zdravlje najbitnije, ne vidim nijedan razlog da se ovakav sistem ne uvede u Srbiju što pre! </div>
Alenhttp://www.blogger.com/profile/04204813773810558706noreply@blogger.com0