Kopernik — godina koja je pripadala nama
Istorija astronomije Deo 11 · Frombork i Nirnberg, 1510–1543. Prethodni deo se završio na jednoj neobičnosti koja je u Ptolemejevoj knjizi stajala na vidnom mestu četrnaest vekova. U modelu svake planete pojavljuje se period od tačno godinu dana. Kod Marsa, Jupitera i Saturna to je vreme obilaska epicikla. Kod Merkura i Venere to je vreme obilaska deferenta. Pet potpuno nezavisnih naprava, sa različitim veličinama i različitim brzinama — a u svakoj od njih ista brojka, bez ikakvog razloga. Uz to, u tim modelima postoji još jedna pravilnost: pravci u epiciklima uvek su nekako vezani za pravac Zemlja–Sunce. Ptolemej to beleži kao računsku činjenicu i ide dalje. Pitanje koje niko nije postavio glasi: zašto bi Sunce imalo bilo kakve veze sa Marsom? Po zatečenom sistemu, nema nikakve. A pojavljuje se u svakoj planeti. Kanonik u Fromborku Nikola Kopernik (poljski Mikołaj Kopernik , latinski Nicolaus Copernicus , 1473–1543) rodio se u Torunju, u trgovačkoj porodici. Otac mu ...